Njihov susret otvorio je važne teme: ženska iskustva, svakodnevne i unutrašnje oblike otpora, kao i šire feminističke borbe koje se u književnosti prepoznaju kao prostor emancipacije i svjedočenja.
Potom je slikar i pjesnik Igor Borozan predstavio izložbu “Molitve u bjelini”. Kroz razgovor sa Zejnebom Hajdarević, Borozan je govorio o tišini, svjetlu i jednostavnosti kao slikarskim, ali i duhovnim konceptima, otvarajući dan promišljanjem o prostoru između slike i riječi.
Dio programa potom se preselio u Šarića kuću, prostor koji je ove godine bio središte književnog dijaloga. Prvo je predstavljen dnevnik „Pariški maraton“ Damira Uzunovića u razgovoru sa Šejlom Džindo. U nastavku je promoviran „Ljetni dnevnik“ Almina Kaplana. Adisa Bašić, Hasan Zahirović i Nino Šarac, zajedno s autorom, razgovarali su o književnim oblicima koji postaju prostori otpora, pažnje i kontemplacije.
Poseban fokus dana bio je na predstavljanju zbirke kratkih priča “Biber”, koju izdaje Centar za nenasilnu akciju. Uz Kaplana, u razgovoru su sudjelovale Monika Herceg, Emina Đelilović Kevrić, Bojana Savić i Ivana Franović. Problematizirale su se teme pomirenja, granica, jezika i suvremenih književnih pristupa podsjećajući na važnost kratke forme kao prostora za osobna i kolektivna suočavanja. Popodnevni termin bio je rezerviran za promociju knjige „Gravitacija“ Nenada Rizvanovića, uz razgovor s Maruškom Aras i Gorčinom Dizdar.
Večernji dio programa održan je na otvorenom, uz rijeku, na prostoru Sampjera i Ćuprije. Prvo je predstavljena knjiga „Pamtim to kao da je bilo danas“ Seje Sexona, kroz dijalog s Borom Kontićem, koji je podijelio osobna i kulturna sjećanja, otvarajući prostor prisjećanja, humora i autorefleksije.
Za sam kraj, književno-muzički program vodila je Emsura Hamzić, uz Tijanu Sladoje i Elmedina Balalića. Program je bio posvećen sevdalinci kao nematerijalnom kulturnom naslijeđu, a kroz pjesmu i priču otvorena su pitanja identiteta, jezika i memorije, uz iskreni odgovor publike koja je večer dočekala s pažnjom i emocijom.
Ovogodišnje izdanje Festivala kulture „Slovo Gorčina“ još jednom je potvrdilo značaj kontinuiteta kulturnih susreta, dijaloga i stvaranja u kontekstu lokalnog i regionalnog naslijeđa. Raznolik program, pažljivo birane lokacije i otvoreni razgovori pokazali su da književnost i umjetnost nisu prateći sadržaji društva već njegov najvažniji temelj, saopćili su organizatori.
(Vijesti.ba / FENA)
