EU želi oko 2050. godine izgraditi elektranu u kojoj bi se struja proizvodila pomoÄu nuklearne fuzije, spajanjem dva lakša atoma vodika u jedan teži, pri Äemu se oslobaÄa ogromna energija, javlja HINA.
FiziÄar Ibarra kaže da bi se u takvoj fuzijskoj nuklearki proizvodila ista koliÄina struje kao u sadašnjoj fisijskoj, ali ona ne bi proizvodila toliki radioaktivni materijal.
“U fuzijskim reaktorima gorivo bi bili litij i deuterij koji se dobiva iz vode. Proizvodi nastali takvom reakcijom nisu toliko radioaktivni i manjeg su vijeka trajanja pa je to sigurniji naÄin proizvodnje energije”, objašnjava.
“Osim toga, gorivo postojeÄih fisijskih nuklearki je uranij Äija je koliÄina ograniÄena i koji Äe nestajati daljnjim crpljenjem (u svijetu)”, dodaje.
No, da bi fuzijska elektrana bila izgraÄena potrebno je prvo testirati materijale potrebne za njenu gradnju.
Španija i Hrvatska dogovorile su 2021. zajedniÄko ispitivanje tih materijala u blizini španskog grada Granade, za što je potrebno izdvojiti 707 miliona eura. Špankija uÄestvuje s 50 posto u projektu, a Hrvatska s pet posto.
“Saradnja sa Hrvatskom zasad se odvija jako dobro”, kaže Ibarra.
“Ne samo u ovom konkretnom projektu nego i oko ostalih tema vezanih za fuziju”, dodaje.
Hrvatski tim, predvoÄen fiziÄarem TonÄijem TadiÄem, lani je najavio da Äe Hrvatska svoju obavezu iz pet postotnog udjela ispuniti slanjem komponenti za istraživaÄki centar u Španiji, a ne novcem.
Iz Hrvatske bi trebale biti izvezene dizalice, izmjenjivaÄi topline ulja i vode za hlaÄenje litija, te Äetiri posebno dizajnirana modula. Ta oprema trebala bi biti isporuÄena do kraja 2029. u mjesto Escuzar, udaljen 20 kilometara od Granade.
Ibarra Äe se danas u Zagrebu sastati sa TadiÄem u sklopu susreta dvaju timova. Na sastanku bi trebalo otpoÄeti formiranje meÄunarodnog tima, u kojem Äe biti i fiziÄari drugih zemalja, a koji bi trebao formalizovati dokument sa detaljima doprinosa Hrvatske i Španije.
“Sada imamo dokument kojim je navedeno ono Äime dvije zemlje žele doprinijeti, ali potreban nam je detaljniji opis u vjerodostojnijem dokumentu”, kaže Ibarra.
Sastanku u Zagrebu trebalo bi prisustvovati 16 drugih zemalja i meÄunarodnih organizacija koje zasad imaju status posmatraÄa u tom špansko-hrvatskom projektu nazvanom IFMIF-DONES (International Fusion Materials Irradiation Facility – Demo Oriented NEutron Source).
“Oni posmatraju kako se odvija projekt. Ideja je da dobivaju informacije pa da im bude lakše donijeti odluku o prikljuÄenju”, kaže Ibarra. Posljednjih mjeseci su porasli izgledi da se u preostalih 45 posto projekta ukljuÄe posmatraÄi poput EUROATOM-a, Japana, NjemaÄke i Italije.
“Vjerovatno Äe se neko od njih prije ili kasnije prikljuÄiti, ali još uvijek nema službene najave. Ne znam hoÄe li je biti sutra na sastanku, ali razgovarat Äemo”, kaže Ibarra. On vjeruje da bi službena najava o novom partneru mogla uslijediti u oktobru na iduÄem sastanku.
Istovremeno u Escuzaru, gdje Äe se provoditi ispitivanja, traju graÄevinski radovi. Na jednoj zemljišnoj parceli veÄ je niknula zgrada, a druga se gradi.
“Nakon ljeta Äemo imati tu nauÄne i tehnološke instalacije”, napominje šef španskog tima.
U jednoj od tih zgrada nalazit Äe se 100 metara dugaÄka cijev promjera 30 centimetara. Kroz nju Äe “prolaziti kuglice sa namjerom da se na drugom kraju jako ubrzaju i udaraju o nešto, prilikom Äega Äe nastati reakcija sliÄna onoj koja se dogaÄa u reaktoru nuklearke”.
“Tim instrumentom Äemo raditi eksperiment. Njime Äemo simulirati ono što se dogaÄa u reaktoru”, pojašnjava Ibarra.
Eksperimentiranje bi moglo poÄeti 2035. godine kada Äe tamo raditi 300 inženjera, tehniÄara, administratora i nauÄnika. Na temelju tih testiranja, trebao bi pet godina kasnije biti izgraÄen reaktor za demonstraciju, što je uvod u gradnju fuzijskih nuklearki u Evropi.
“Dobro napredujemo prema tome”, zakljuÄuje Ibarra.
(Vijesti.ba)
