Home Magazin Kako mi i naša djeca silazimo s uma: Znate li šta je digitalna demencija?

Kako mi i naša djeca silazimo s uma: Znate li šta je digitalna demencija?

by admin

Prekomjerna upotreba digitalne tehnologije značajno utječe na kognitivne sposobnosti i percepciju stvarnosti, a već smo se uvjerili da je mnogima virtualna stvarnost postala prioritetnija. Spitzer smatra da će se idućih godina ljudske sposobnosti drastično smanjivati zbog prevelikog oslanjanja na tehnologiju i nemogućnosti odjeljivanja stvarnog od nestvarnog svijeta, prenosi Dnevnik.hr.

Pojam demencije je većini ljudi poznat, najviše u kontekstu Alzheimerove bolesti i drugih demencija, koje su u zadnje vrijeme uzele maha i postale svjetski zdravstveni problem. Riječ je o stanjima karakteriziranim slabljenjem pamćenja, zbunjenošću i dezorijentiranošću te općenitim smanjenjem kognitivne fleksibilnosti. Demencija je teška bolest koja dovodi do razaranja kognitivnih funkcija, većinom se javlja u starijoj dobi i značajno utječe na pojedinca i njegovu porodicu.

 

Pojmom “demencija” Spitzer nije htio povezati korištenje mobitela s nastankom neke od demencija, nego alarmiranjem javnosti da nekontrolisano i pretjerano korištenje tehnologije, kao i prekomjerno oslanjanje na nju, slabi kognitivne sposobnosti pojedinca te može pogoršati stanje osoba koje su rizične za razvoj demencije i ubrzati njen nastanak.
Epidemija pametnih telefona, počevši negdje od 2012. godine, rasprostranila se po cijelom svijetu u rekordnom roku i prikovala nas za ekrane 24 sata u danu. Gotovo da nema osobe koja ne posjeduje pametni telefon u kojem se nalaze njeni kontakti, aktivnosti, odnosi, financije, kalendari, podsjetnici i svi oni drugi “alati” koji joj omogućuju da isključi mozak i svede ga na minimalne mentalne napore.
Veliki naglasak stavlja se na djecu čiji je mozak još uvijek u brzom i dinamičnom formiranju i razvoju, a svjedoci smo modernog doba u kojem sve mlađa djeca imaju vlastite pametne mobitele i koriste ih bez ograničenja.
Mozak je najsloženiji organ koji još uvijek ostavlja gomilu neodgovorenih pitanja naučnicima i istraživačima koji ga istražuju. Ono što je općepoznato je načelo “use it or lose it” na temelju kojeg mozak jača ili gubi određene funkcije.
To se najbolje može objasniti kroz usporedbu s tjelovježbom. Da bismo izgradili jake mišiće, moramo se redovno baviti tjelesnom aktivnošću, tačno definisanim vježbama snage i adekvatnim planom prehrane. Nakon izgradnje snažnih mišića potrebno ih je održavati ostajanjem u redovnoj tjelovježbi.
Mozak funkcioniše na sličan način. Sastoji se od mnogobrojnih moždanih ćelija (neurona) koje komuniciraju jedne s drugima putem neurotransmitera i na taj način grade neuronske mreže. Ako između određenih moždanih ćelija ne postoji komunikacija, odnosno ako ih više ne koristimo, onda se njihove funkcije slabe i gube.
Zdrav mozak ima snažne i mnogobrojne neuronske mreže koje funkcionišu u visokom intenzitetu i koje ga štite od propadanja, slabljenja ili gubitka kognitivnih sposobnosti.
Srećom, mozak je neuroplastičan, što znači da neuronske veze i mreže imaju mogućnost neprestanog rasta i razvoja, stvaranja i reorganizacije vlastitih funkcija, ali to sve ovisi o našim naporima, nastojanjima i iskustvima.
Umjesto filozofije “use it or lose it” (koristi ili izgubi), postoji i druga alternativa koja glasi “use it and improve it” (koristi i poboljšaj).
Sve one neuronske mreže koje su aktivne i koje redovno koristimo, jačaju i grade nove neuronske puteve. Zahvaljujući tome, učimo nova ponašanja i poboljšavamo ona postojeća.
Digitalna tehnologija toliko je okupirala naše živote da je jednostavno teško zamisliti život bez nje. Pametni telefoni, računari, tableti, pametni satovi, navigacija i stalna povezanost s internetom nešto je bez čega mnogi ne znaju kako funkcionisati.
Međutim, sve te funkcije koje se nalaze u digitalnim alatima ujedno oslobađaju naš mozak od redovnog i uobičajenog mentalnog napora, zbog čega čovjek postaje ovisan o tehnologiji i potpuno izgubljen kada bez nje ostane.
Slabljenjem određenih kognitivnih funkcija došli smo do toga da čak ni vlastiti telefonski broj ne znamo napamet, da zaboravljamo rođendane čak i najbližih te da koristimo kalkulator na mobitelu i za najjednostavnije matematičke funkcije.
Sve je više djece koja se rađaju u digitalnom dobu i koja ne vide problem u tome što neke stvari ne znaju jer ih imaju na mobitelu. Međutim, oni nešto stariji su vjerovatno svjesni koliko su toga mogli naučiti i zapamtiti prije mobitela koji je otklonio sve mentalne napore i doveo mozak do toga da bez tehnologije ne funkcioniše.
“Digitalni mozak” funkcioniše samo uz podršku digitalne tehnologije i svodi se na produžetak računara i pametnih telefona! Upravo zato naučnici su s razlogom zabrinuti da bi demencija kao bolest mogla zahvatiti buduće generacije u ranijoj dobi, a sve to zbog slabljenja kognitivnih funkcija kao posljedice prekomjernog korištenja tehnologije.
Informacije koje su nam potrebne jednostavno “proguglamo”, rijetko ko se sjeti potražiti knjigu ili iskoristiti kognitivne metode pretraživanja pohranjenih podataka u pamćenju. Sve je više onih koji vjeruju u multitasking, s obzirom na to da nam računara omogućavaju da sve radimo istovremeno, enormno brzo i jednostavno.
Održavanje fokusa na onome što je važno postaje globalni problem u svim dobnim grupama, a poteškoće s pažnjom, pamćenjem i koncentracijom su prisutne kod mnogih.
Brojne su druge naučne komplikacije koje se vežu uz prekomjerno korištenje tehnologije – od depresivnih i anksioznih stanja do pretilosti i problema s kretanjem te lošim držanjem. Digitalna tehnologija ne slabi samo kognitivne sposobnosti, nego i one potrebne za izgradnju socijalnih i emocionalnih vještina.
Koliko god se ponekad zavaravali, svjesni smo da se odnosi eventualno mogu neko vrijeme održavati u virtualnom svijetu, ali da se ne mogu razvijati ni opstati bez podrške stvarnog, živog kontakta oči u oči.

(Vijesti.ba)

Možda vas zanima