Panel je moderirao direktor Ureda UNESCO-a u BiH Siniša Šešum, koji je tokom panela podsjetio na sve pojedince zaslužne za obnovu Starog mosta, među njima i na one koji danas nažalost nisu među živima. Panel je otvorio premijer Federacije BiH Nermin Nikšić koji je govorio o važnosti kulturne baštine, koja je univerzalna vrijednost utkana u identitet svakog društva. I to je bitna odrednica svih nas.
– BiH je prvi primjer u historiji savremenog svijeta gdje je obnova kulturne baštine prepoznata kao uslov za mir. Dobra kulturne baštine nisu samo nijema prošlost, već kamen temeljac pri kreiranju budućnosti. Ovu praksu su slijedile institucije. Nužno je razviti i unaprijediti svijest svih za unaprijeđenja naslijeđa. Naše naslijeđe je sadržina bh. identiteta, i ono je malter koji ispreplićenje pamćenje, kulturu i identitet. Teško da se može naći prikladniji element koji simbolizira bh. kulturnu baštinu prije Starog mosta. To je simbol ujedinjenja i mira, rekao je.
Napomenuo je i da je očuvanje kulturno-historijskog naslijeđa uređeno nizom normativnih rješenja. U Bosni i Hercegovini se zakonodavstvo uređuje po principu “odozgo prema dolje“.
– Mostar je grad talentovanih ljudi, i oni su najvrijedniji resurs. Kada se to dopuni kulturnim naslijeđem jasno je koliki je potencijal Mostara. Naš sistem je komplikovan, procedure nisu adekvatne, ali se nadam da ćemo biti okupljeni oko jasne činjenice, a to je da svi baštinu osjetimo svojim bićem i da za nju brinemo, dodao je.
S problemima koji se odnose na kulturnu baštinu u Mostaru danas prisutne je upoznao predsjednik Gradskog vijeća Salem Marić. Posebno je izdvojio ruševine u centralnoj zoni grada.
– Nažalost, imamo mnogo problema koji se odnose na vlasništvo objekata. Problem je i što nemamo regulacioni plan koji se odnosi na centralnu zonu. Tu postoje političke nesuglasice, što nam je neshvatljivo. Agencija Stari grad i Grad Mostar nemaju nadležnosti, osim da na vrijeme obavijestimo inspekcije za slučajeve nepravilnosti. Bilo bi dobro da se određene nadležnosti spuste na Grad Mostar. Jedan od problema kada govorimo o ruševinama je vlasništvo. Najveći projekat u ovom dijelu grada je Djevojačka škola, za koju zbog vlasništva nismo mogli riješiti papirologiju. Žalosno je da 30 godina nakon rata ruševine stoje u centru grada, a ako to već Grad ne može riješiti, onda to mora raditi država. Moramo napraviti međunarodnu konferenciju kojom bismo riješili problem ruševnih objekata. Grad nije u mogućnosti to uraditi sam, poručio je Marić.
Direktorica Regionalnog ureda UNESCO-a za nauku i kulturu u Evropi Magdalena Landry za Stari most je kazala da je jedinstevni univerzalni simbol mira i suživota i različitih zajednica. On je također simbol solidarnosti i neograničenog truda za uspostavu mira.
– Ovaj uspjeh ne bi bio moguć bez pomoći prijatelja iz Evrope i svijeta. Budućnost je zajednička. Kroz proteklih 20 godina rađeno je mnogo na očuvanju i povezanosti na što smo ponosni, te se nadamo nastavku saradnje. Čuvajmo zajedno mostove i povezujmo narode, dodala je.
Veliko zadovoljstvo zbog današnje konferecije i panela iskazao je bivši gradonačelnik Mostara i direktor Centra za mir Safet Oručević, koji je naglasio da je Mostar je najveća multikulturalna sredina sa teškom i krvavom prošlošću. Apelovao je na prijatelje iz svijeta da ponovo pomognu Mostar.
– Projekat obnove Starog mosta koji sam inicirao je bio potpuno uspješan. Danas očekujem podršku iz svijeta i novi zamah umorenog Mostara. Globalno partnerstvo iz 1998. možemo ponoviti i danas. Ponosan sam što sam 1994. i 1996. Odbio dvije ponude za obnovu, rekavši tad da se Stari most neće graditi bez Hrvata. To je bio rizik i nije dobro primljeno u mom okruženju, ali nije bilo skrivenih igara, išli smo na pomirenje, i dobio sam podršku svih, pa i Republike Hrvatske. Došao je premijer Račan i podržao nas. Svijet je želio mir. Ovaj grad i danas treba pomoć svijeta za dalji razvoj. Ljudi koji vode grad ne mogu odjednom popraviti sve jer je mnogo nedaća gradu donio rat. Danas smo jedna od najtraženijih turističkih destinacija u regionu i upravo i zbog toga Mostaru treba još jedan novi zamah, kazao je Oručević.
Na vrijeme obnove Starog mosta ukazao je izvršni direktor Svjetske banke Dirk Reinermann. Upravo je Svjetska banka imala jednu od ključnih uloga za obnovu Starog mosa prije dvije decenije.
– Okupili smo prijatelje koji su bili zainteresovani za obnovu Starog mosta. Projekat je uspješno inplementiran, čime smo dopriniijeli pomirenju naroda. Vratilo se i optimistično raspoloženje u Mostar, a ovaj grad je dospio i na svjetsku mapu kao pozitivna priča. Već 2004. u Mostar je došlo mnogo više turista nego u godinama prije toga, podsjetio je Reinermann.
O budućnosti koja je najvažnija, ulaganjima u mlade i njihovoj ulozi u društvu, pa i po pitanju očuvanja kulturne baštine govorila je ministrica obrazovanja i nauke Federacije BiH, prof. dr. Jasna Duraković.
– Lično smatram da je simbolika današnje konferencije višestruka. Izgradnja Starog mosta u davna vremena bila je vrhunac umijeća i plod ljudske genijalnosti. Do rata je bio simbol suživota i zajedništva. U ratu je primat barbarstvo preuzelo primat. Uništenje Starog mosta predstavljalo je barbarski čin i štetu civilizaciji. Bio je to primjer gluposti i neobrazovanja. Ovakav čin rade primitivni i neuki. Zato je važno da obrazujemo mlade. Obrazovanje nije samo prenošenje informacija, već oblikovanje ličnosti. Mladi moraju graditi bolju budućnost. Obnova Starog mosta uz podršku Međunarodne zajednice predstavljaka je i simbol povratka obrazovanja i povratka pametnih i mudrih. Moramo educirati i mlade i odrasle. Dok slavimo 20. godišnjicu obnove Starog mosta, sjetimo se da je obrazovanje temlje i nastavimo ulagati u obrazovanje. Neka Stari most bude simbol našeg zajedničkog puta prema miru i blagostanju, navela je ministrica Duraković.
Ovaj panel jedan je od nekoliko održanih danas u sklopu konferencije “Mostar 2024: Dijalog za budućnost“.
(Vijesti.ba)