Home Bosna i Hercegovina Neophodno je fokusirati se na integracijski proces prema NATO-u i EU

Neophodno je fokusirati se na integracijski proces prema NATO-u i EU

by admin

prof. dr. Mirza Smajić / Vijesti.ba

Eksponencijalno rastuća kompleksnost globalne, nacionalne i unutrašnje sigurnosti, karakteriziraju sigurnosnu situaciju i kretanja na tom planu tokom 2023. godine, …

… ocijenio je u razgovoru za Fenu prof. dr. Mirza Smajić, šef Odsjeka za sigurnosne i mirovne studije Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu (UNSA).

Nažalost to je, kako je kazao, pokazalo da smo u 21. stoljeću savremenici prilika/okolnosti u kojima upravo dinamičnost i brzina promjena s povećanom transnacionalizacijom prijetnji, uz nejasnu liniju između unutrašnje i međunarodne sigurnosti, zahtijeva kontinuirano traganje za novim odgovorima.

– Ako se fokusiramo na stanje iz perspektive Bosne i Hercegovine, vidimo da su određene stvari utjecale na povećan stepen humane nesigurnosti – istaknuo je Smajić.

Komentirajući upit u vezi sa izazovima s kojima se na sigurnosnom planu tokom 2023. godine suočavala Bosna i Hercegovina, Smajić naglašava kako postojeći politički animoziteti u znatnoj mjeri otežavaju integraciju naše zemlje u NATO, ali i put ka članstvu u Evropskoj uniji (EU), koji uz pravosudnu, podrazumjeva i reformu unutrašnje sigurnosti.

– Kada se radi o prijetnjama u BiH tokom 2023. godine, tu, zasigurno, možemo izdvojiti određene transnacionalne organizovane kriminalne aktivnosti, te ilegalne migracije – navodi on.

Referirajući se u vezi prioriteta Bosne i Hercegovine za narednu godinu, Smajić ističe  kako će se u 2024. godini trebati više fokusirati na integracijski proces prema NATO-u i EU „kako bi postali dijelom nadnacionalne sigurnosne organizacije i time se uspješno suprotstavili savremenim sigurnosnim izazovima“.

U osvrtu na globalne geopolitičke i sigurnosne aspekte, Smajić konstatira kako je ulaskom Finske, a izvjesno uskoro i Švedske u članstvo NATO-saveza, došlo do radikalne promjene evropske sigurnosne arhitekture.

Kao vrstan poznavalac sigurnosnih izazova na unutrašnjem i vanjskopolitičkom planu, dr. Smajić je i koautor knjige pod naslovom „Unutrašnja sigurnost: teorija, praksa i savremeni sigurnosni izazovi“, u kojoj su sistematski opservirani i analizirani spomenuti sigurnosni aspekti kao i savremeni trendovi i sigurnosne implikacije prisutne na nacionalnom i globalnom nivou.

Radi se o nedavno objavljenoj knjizi u ediciji Fakulteta političkih nauka UNSA čije koautorstvo, uz prof. dr. Mirzu Smajića, potpisuju – doc. dr. Taib Spahić i prof. dr. Sead Turčalo, a čije se prvo poglavlje odnosi na teorije sigurnosnih sistema.

– Istražili smo pojam i sadržaj sigurnosti, prateći evoluciju od tradicionalne do savremene analize sigurnosti – pojašnjava Smajić, navodeći kako je drugi dio knjige posvećen kompleksnosti fenomena unutrašnje sigurnosti, uz pregled organizacije sistema unutrašnje sigurnosti članica EU i drugih zemalja, uključujući i Sjedinjene Američke Države.

Po njegovim riječima, u trećem dijelu knjige su analizirani savremene prijetnje i rizici na planu unutrašnje sigurnosti, odnosno niz konvencionalnih prijetnji, te je prepoznat transnacionalni karakter savremenih prijetnji, uz adresiranje izazova poput terorizma i transnacionalnog organiziranog kriminala.

Četvrto poglavlje čitateljima nudi jasan pregled načina na koje su organizirani sistemi unutrašnje sigurnosti u pojedinim zemljama u regiji, s fokusom na  raznolikost i prilagodljivost sigurnosnih sistema različitim geopolitičkim, ekonomskim i socijalnim kontekstima.

U završnom dijelu elaboriran je model unutrašnje sugurnosti koji je na snazi u Bosni i Hercegovini sa svim njegovim specifičnostima, uključujući organizaciju policijskih snaga, sistem zaštite i spašavanja i obavještajno-sigurnosni aparat, te detektiranje prisutnih sigurnosnih prijetnji, i sve to u kontekstu postkonfliktne izgradnje zemlje.     

Na upit u tom kontekstu, a u vezi s ustrojem policijskih snaga u BiH, Smajić navodi kako je Bosna i Hercegovina specifična u pogledu organizacije policijskog sistema koji je podijeljen na tri nivoa.

To, kako je precizirao, podrazumijeva da u Bosni i Hercegovini djeluje 16 policijskih agencija, te da bi s organizacijskog aspekta bilo puno bolje da postoji njihova kvalitetnija horizontalna i vertikalna povezanost.

– U spomenutoj knjizi su i u vezi s tim date određene preporuke. Isto tako, ocijenjeno je neophodnim da Bosna i Hercegovina donese metodologiju procjene stanja sigurnosti, što bi u konačnici doprinijelo boljoj funkcionalnosti i efikasnosti u borbi protiv savremenih sigurnosnih prijetnji, izazova i opasnosti – kazao je prof. dr. Mirza Smajić u razgovoru za Fenu.  

(Vijesti.ba / FENA)

Možda vas zanima