Home Bosna i Hercegovina PTT Bosne i Hercegovine tehnološki partner sarajevske olimpijade

PTT Bosne i Hercegovine tehnološki partner sarajevske olimpijade

by admin

Kao tehnološki partner u organizaciji, PTT Bosne i Hercegovine (današnji BH Telecom) odigrao je značajnu ulogu u podršci održavanja XIV Zimskih olimpijskih igara 1984. godine u Sarajevu, saopćeno je iz ove kompanije.

Savremeni svijet telekomunikacija prolazio je brojne faze koje su uvijek bile inicirane zahtjevima društva. Razvoj telegrafske mreže pratio je napredak tehnologije i elektronike, ali iza svega toga bitni događaji bili su pokretač aktivnosti na realizacijama.

U Bosni i Hercegovini osobito snažan razvoj telegrafskog i telefonskog saobraćaja primjetan je od 60-ih godina. Tada su uključene prve ATC (automatske telefonske centrale) centrale u automatski međumjesni telefonski saobraćaj.

Tek deceniju kasnije, tačnije 1981. godine, uvode se u funkciju i digitalne telefonske centrale. Istodobno su proširivane već postojeće automatske telefonske centrale. Tih godina, telegrafska mreža se razdvajala u više posebnih mreža, kao što su mreža za pretplatnički promet (TELEX), mreža za javni telegrafski promet (JATES i GENTEX) i mreža za prijenos podataka, koja se sve više razvijala sredinom 80-tih godina s obzirom na široku primjenu računarske tehnike.

No, najvažnija stvar za BiH je bilo održavanje XIV Zimskih olimpijskih igara 1984. godine, kao velikog svjetskog događaja koji se morao dobro medijski pokriti. To je iziskivalo obimne pripreme u poboljšanju cjelokupne telekomunikacijske infrastrukture kako Sarajeva, tako i ostalih dijelova u BiH, a posebno spojnih puteva. Na prvom mjestu tada je u saobraćaj puštena međunarodna centrala u Sarajevu, M1OC, preko koje su svi telefonski pretplatnici u BiH uključeni u evropsku automatsku telefonsku mrežu. Čitavo ovo vrijeme razvoj telefonske mreže praćen je i isključivanjem pojedinih centrala i njihovim objedinjavanjem u okvire većih tranzitnih telefonskih centrala. Ukupna telefonska mreža u BiH je, posredstvom međunarodne automatske telefonske centrale u Sarajevu, bila izravno povezana sa 13 automatskih telefonskih centrala u sedam evropskih država, a preko međunarodne centrale u Beogradu bosanskohercegovačka telefonske mreža je bila povezana sa cijelim svijetom.

Začetci data servisa u Bosni i Hercegovini

Razvoj prve mreže za prijenos podataka u Bosni i Hercegovini takođe počinje u vrijeme pripreme za održanje XIV Zimskim olimpijskim igra. Grad Sarajevo i BiH su iskoristili šansu da unaprijede svoj telekomunikacioni sistem. Već 1982. g. izgrađen je prvi optički spoj između tranzitnih i čvornih telefonskih centrala i velikih korisnika, od Baš-čaršije do Ilidže. Sarajevo dobija međunarodne vodove i postavlja međunarodnu centralu. Nabavlja se za to vrijeme najsavremenija oprema, kao sto su digitalne telefonske centrale AXE 10, EWSD, itd. Lokalna industrija počinje sa vlastitom proizvodnjom digitalne telefonske centrale tipa „ET 10„. Gradi se „Central kabl“. Ukratko rečeno, stvaraju se uslovi za nove servise koje omogućava nova oprema.

Sredinom 1983. godine nabavljen je IBM mainframe računar, koji je, s obzirom na performanse i činjenicu da je bio među dva najmoćnija računara u tadašnjoj državi, za vrijeme Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu korišten kao rezerva IBM računaru istih karakteristika, a koji se nalazio u PBS-u Sarajevo i koji je bio na raspolaganju organizatorima Olimpijade. Ovaj mainframe računar je bio iz IBM serije 4300, model 4341. Nakon Olimpijade mainframe je u potpunosti preuzelo osoblje PTT-a Bosne i Hercegovine (današnji BH Telecom).

Posebno je bilo važno da je uvođenjem mrežnog rada došlo do radikalnih promjena u načinu rada razdjeljnika i načina unosa i korištenja tehničkih podataka, kao i u radu službe informacija. U svim gradovima u BiH gdje su postojale službe informacija uveden je on-line pristup podacima o pretplatnicima koji je zamijenio dotadašnje korištenje imenika u pružanju usluge, kao i niz drugih poslova koji su do tada obavljani manuelno. Sljedeća značajna primjena SNA realizirana je uvođenjem prvih AXE centrala. Zajedničkim radom osoblja tadašnjeg ERC-a i tehničkog osoblja koje je upravljalo AXE centralama, povezane su navedene centrale sa 3705 i programirano je rješenje koje je omogućavalo čitanje podataka sa centrala i pisanje na datoteke na diskovima. Ti su podaci korišteni za obradu pretplatničkih računa. Ono što je posebno bitno je činjenica da je uveden jedan novi, potpuno automatizirani koncept koji je počeo mijenjati dotadašnji način unosa stanja brojača i angažman većeg broja ljudi vezanih za te, periodične poslove.

Također, u sklopu izrade rješenja za obračun kreditiranih PTT usluga (oko 100 raznih vrsta usluga i zahtjeva), razvijena je i implementirana aplikaciju za brzo svakodnevno fakturisanje i naplatu usluga gostima Olimpijade, novinarima i učesnicima kojima smo pored usluga, iznajmljivali i telefonske aparate. Svakodnevno su zaposlenici obračuna nosili račune u Olimpijsko selo na Mojmilu i Dobrinji i naplaćivali usluge PTT-a Bosne i Hercegovine.

Sve aplikacije su bile razvijene u PL/I programskom jeziku, baza podataka hijerarhijska, a korisnički interfejs CICS. Način obrade aplikacija bio je centralizovan, a sve RO na nivou Bosne i Hercegovine su ih obavljale u Sarajevu gdje se i nalazio centralni računar. Nisu sve aplikacije bile razvijane samostalno, te one koje su kupovane također su dograđivane, unapređivane i prilagođene specifičnim potrebama.

Za posljedicu svih navedenih unapređenja rastao je broj pretplatnika, ali i njihove potrebe. Danas, kompanija BH Telecom i dalje drži korak sa tehnologijom i pruža svojim korisnicima nove, inovativne servise u skladu sa aktuelnim tehnološkim trendovima u svijetu.

(Vijesti.ba)

Možda vas zanima