Ova municija je također izazvala velike štete na civilnoj imovini i infrastrukturi, posebno u blizini linije fronta, navodi OHCHR u izvještaju o stanju ljudskih prava u Ukrajini.
– Pojačana upotreba snažnih bombi iz zraka većeg dometa od ruskih oružanih snaga značajan je razlog porasta broja civilnih žrtava i masovnog uništenja civilne infrastrukture u zajednicama na prvoj liniji – navodi se u izvještaju koji obuhvata razdoblje između maja i marta.
OHCHR je utvrdio da je samo u ruskoj ofanzivi u regiji Harkov od 10. do 31. maja ubijeno 78 civila i ranjeno 305 ostalih. Između marta i maja u Ukrajini je ubijeno najmanje 436 civila, a 1.760 ih je ranjeno, sudeći prema podacima OHCHR.
Stvarne brojke vjerovatno su veće zbog ograničenog pristupa ratištu i teritoriji koji je okupirala Rusija, kao i zbog čekanja potvrde o nekim civilnim žrtvama.
– Velika većina civilnih žrtava (96 posto) uzrokovana je upotrebom eksplozivnog oružja sa širokim djelovanjem u naseljenim područjima, kao što su artiljerijske granate i rakete, bombe, projektili, lebdeće municija i druge eksplozivne naprave koje su izbacile bespilotne letjelice – navodi se u izvještaju koji će 9. jula biti predstavljen Vijeću za ljudska prava UN-a u Ženevi.
Ostale žrtve pripisane su minama i eksplozivnim sredstvima zaostalim iz rata.
Rusija je u više navrata negirala da je ciljala civile otkako je pokrenula potpunu invaziju na svog susjeda u februaru 2022.
OHCHR navodi da su višestruki napadi Rusije na ukrajinsku energetsku infrastrukturu između marta i maja bili najopsežniji od zime u periodu 2022.-2023. godine, uzrokujući masovne nestanke struje što je utjecalo na vodosnabdijevanju i komunikacijske mreže.
– Kumulativni učinak ovih stalnih napada na energetsku infrastrukturu mogao bi potencijalno lišiti civilno stanovništvo usluga potrebnih za preživljavanje, posebno kada počne zimska sezona – navodi se u izvještaju.
Rusija je izvela kopneni napad na sjever Harkovske regije u maju, otvarajući novi front u 28-mjesečnom ratu, prenosi Reuters.
(Vijesti.ba / FENA)
