“Veliki razmjer bolovanja u prošloj godini doveo je do velikog manjka u proizvodnji. Bez bolovanja bi njemačka ekonomija u protekloj godini porasla 0,5 posto”, proizlazi iz studije Udruge istraživačke farmaceutske industrije VFA, prenosi Hina navode njemačkih medija.
Ovako je zbog velikog broja radnika koji su bili na bolovanju njemačka ekonomija smanjena za 0,3 posto.
“Zbog natprosječnog broja sati koje su zaposleni proveli na bolovanju ekonomija je ostvarila 26 milijardi eura manje”, navode autori studije Claus Michelsen i Simon Junker.
Najveći broj prijavljenih dana provedenih na bolovanju bilježe proizvodne branše poput metalske, hemijske i automobilske industrije.
“Njemačka je 2023. godine doslovno bila bolesnik, a val bolovanja ekonomiju je opteretio više nego u ostalim zemljama”, navodi se dalje u studiji.
Godine 2023. je nastavljen trend rekordnih broja dana koje su zaposleni u Njemačkoj proveli na bolovanju. Prosječno bolovanje je trajalo 20 dana.
Najčešće bolesti koje se pojavljuju u statistikama su upale gornjih dišnih putova i gripa. Među dijagnozama koje se pojavljuju natprosječno često se nalazi i depresija.
Zaposleni se još uvijek mogu za bolovanje telefonski prijaviti kod liječnika, što je uvedeno tokom pandemije COVID-a 19.
(Vijesti.ba)
