Home Bosna i Hercegovina Sve veće prijetnje slobodi medija u BiH, nužna reforma zakona i dekriminalizacija klevete

Sve veće prijetnje slobodi medija u BiH, nužna reforma zakona i dekriminalizacija klevete

by admin

Novinari u BiH se redovno suočavaju sa zastrašivanjem i nasiljem te su često izloženi napadima, prijetnjama i tužbama …

… koje nepovoljno utiču na njihovu sposobnost da izvještavaju objektivno i dosljedno i koje ograničavaju pravo na slobodu medija i slobodu izražavanja – ocjena je Misije OSCE-a u BiH u pogledu stanja medija i medijskih sloboda u BiH u 2023. godini.

Izražavajući zabrinutost zbog sve većih prijetnji slobodi medija u BiH, iz ove organizacije za Fenu konstatiraju da je došlo do pogoršanja ovog trenda u proteklim godinama.  

– Od trenutka kada je Misija započela sa sistematskim praćenjem sigurnosti novinara u BiH 2019. godine, zabilježili smo, u prosjeku, 30-40 incidenata ili napada na novinare godišnje. Tokom 2023. godine, Misija je zabilježila više od 50 incidenata koji su uključivali verbalne prijetnje i prijetnje putem interneta, uznemiravanje i zastrašivanje, kao i slučajeve fizičkog nasilja, oduzimanja i/ili oštećenja opreme ili imovine koja pripada novinarima, targetiranje i uvrede od strane javnih zvaničnika i političara, te tužbe za klevetu koje mogu poslužiti kao oblik strateških tužbi protiv učešća javnosti – naveli su iz OSCE-a.

Pored toga, izražavaju sve veću zabrinutost i u vezi sa cyber napadima na internetske stranice i profile nezavisnih medijskih kuća na društvenim mrežama.

Navodeći neke od najdrastičnijih primjera kršenja medijskih sloboda u BiH u tekućoj godini, iz OSCE podvlače kako ponovno propisivanje klevete kao krivičnog djela u Republici Srpskoj pruža jasan i oštar primjer kretanja unatrag kada je u pitanju sloboda medija i sloboda izražavanja općenito.

To predstavlja, kako upozoravaju, namjeran korak unatrag, naročito u kontekstu već postojećeg lošeg stanja slobode medija u RS-u, pri čemu samo šačica slobodnih i nezavisnih medijskih kuća djeluje u nepovoljnom okruženju.

– Misija je više puta isticala stav da je ponovno propisivanje klevete kao krivičnog djela u suprotnosti s međunarodnim obavezama BiH i da će imati nepovoljan učinak. OSCE-ov Ured za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) je, uz podršku Ureda predstavnice OSCE-a za slobodu medija, dostavio službene komentare na amandmane na Krivični zakonik RS-a kojim se ponovno propisuje kleveta kao krivično djelo i pozvao vlasti RS-a da odustanu od tog represivnog napora. Nažalost, vlasti RS-a su zanemarile te stavove, kao i stavove civilnog društva, medijskih organizacija i drugih članova međunarodne zajednice. Misija će izbliza pratiti i ocijeniti učinak tih amandmana i drugih restriktivnih mjera i u RS-u i širom države – poručuju iz OSCE-a.

Iako je fokus opravdano bio u velikoj mjeri na ponovnom propisivanju klevete kao krivičnog djela u RS-u, smatraju da se ne mogu izgubiti iz vida druge rastuće prijetnje i pritisak na medije širom BiH. Tako ocjenjuju da se i u Federaciji BiH i Brčko distriktu BiH novinari suočavaju s prijetnjama fizičkim nasiljem i uništavanjem njihove imovine, kao i sa trajnim pritiscima od strane političara i institucija.

– Kada javni zvaničnici i lideri javno prijete ili vrijeđaju novinare i medije općenito, time se šalje poruka da je takvo ponašanje ne samo prihvatljivo, nego zapravo podržano. Također, slabost institucionalnog odgovora na kršenja slobode medija i urušavanje vladavine prava znači da novinari imaju malobrojne mogućnosti za svrsishodan pravni lijek ili zaštitu – ocjenjuju iz OSCE misije.

Kada su u pitanju zakonski propisi u ovoj oblasti koje je potrebno prioritetno usvojiti ili izvršiti njihove izmjene, napominju da se, iako Ustav propisuje određene oblike zaštite slobode izražavanja i slobode medija, godinama čeka sa usvajanjem još nekoliko dodatnih propisa, koji bi doveli do usklađivanja zakonskog okvira BiH s evropskim standardima i uređivanja medijskog prostora u skladu sa aktuelnim digitalnim rješenjima. To uključuje propise kojima bi se regulirale elektronske komunikacije i mediji općenito, rad javnih emitera, transparentnost vlasništva nad medijima i oglašavanje.

Propisi o slobodi pristupa informacijama i govoru mržnje i dalje su, kako ističu, fragmentirani i neusklađeni s međunarodnim i evropskim standardima.

– Čini se da se propisi o zaštiti podataka i pristupu informacijama tumače na način da se prednost daje zaštiti individualnog na uštrb javnog interesa. Misija je također uočila zabrinjavajući trend pretjeranog reguliranja govora na internetu, uključujući tu i društvene medije, što može dovesti do nesrazmjernog ograničavanja slobode medija u nekim dijelovima zemlje – mišljenje je OSCE-a, uz podsjećanje da svi propisi o medijima moraju uvažavati principe transparentnosti, inkluzivnosti i slobode medija.

U pogledu reforme propisa kroz prizmu vrijednosti EU, Misija i predstavnica OSCE-a za slobodu medija, u bliskoj koordinaciji s nadležnim organima, pomno prate zakonodavne postupke koji se odnose na slobodu medija i slobodu izražavanja u BiH.

Kako podvlače, Evropski zakon o slobodi medija, čije je usvajanje u toku u EU, obuhvatit će odredbe o novim mjerama zaštite, u cilju suzbijanja političkog utjecaja na uređivačku politiku, kao i suzbijanja sukoba interesa i praćenja komunikacija novinara. Ovim zakonom dodatno se naglašava važnost nezavisnog i stabilnog finansiranja javnih emitera, transparentnosti vlasništva nad medijima, raspoređivanja sredstava iz javnih izvora za potrebe kampanja informiranja građana i medijske koncentracije.

Spomenuti zakon, kažu u OSCE-u, utvrđuje korisne standarde i mjerila vezana za nezavisnost i transparentnost medija. Uz sve to, neophodno je raditi na jačanju finansijske održivosti javnih emitera, kao i na jačanju njihove nezavisnosti i kvaliteta rada.  

Konačno, kako dalje pojašnjavaju, nakon svake reforme propisa mora uslijediti efikasan angažman i odgovor nadležnih institucija. Sami zakoni nisu dovoljni bez stvarnog djelovanja u cilju njihove primjene. To, između ostalog, obuhvata i efikasan odgovor pravosuđa na napade na medije.

Kada je riječ o pitanju institucionalnog procesuiranja prijetnji ili napada na novinare u BiH, OSCE misija sa zabrinutošću konstatira kontinuiranu praksu neadekvatnog odgovora nadležnih institucija na prijetnje novinarima i napade na novinare. Navode kako čak i one prijave koje dovedu do krivičnog postupka, veoma rijetko kulminiraju osuđujućom presudom. Slična su, kažu, i zapažanja udruženja novinara, koja ukazuju na ograničen napredak u pogledu institucionalne zaštite novinara.

– U cilju potpunog razumijevanja prirode i razmjera ovih problema, nadležne institucije trebale bi uspostaviti dosljedne, sistemske mehanizme praćenja, poput onih iz Odluke Ministarskog vijeća OSCE-a, kojom se države članice pozivaju na uspostavu nacionalnih sistema za prikupljanje podataka, analizu i izvještavanje o napadima na novinare i nasilju nad novinarima. Jasne i pouzdane informacije prvi su neophodni korak prema ukidanju nekažnjivosti za krivična djela počinjena nad novinarima – podcrtali su.

Pored toga, ukazuju da policija mora voditi brze, efektivne i nepristrane istrage činova nasilja nad novinarima i novinarkama i prijetnji koje im se upućuju. Kako bi podržala BiH u ispunjenju ovih obaveza, OSCE misija sarađuje u okviru partnerskog odnosa s Delegacijom EU u BiH, Visokim sudskim i tužilačkim vijećem BiH (VSTV BiH), relevantnim ministarstvima unutrašnjih poslova i novinarskim udruženjima kako bi omogućila novinarima i novinarkama koji se suočavaju sa sigurnosnim rizicima bolji pristup institucijama koje nude pravne lijekove i pomoć.

Kako su precizirali, ovo podrazumijeva određivanje kontakt osoba u tužilaštvima i policijskim agencijama širom BiH koje služe kao mreža za podršku novinarima i novinarkama i osiguravaju pravilan angažman institucija kada je njihova sigurnost dovedena u pitanje. Ovo će također omogućiti i dosljednije prikupljanje podataka i redovnu koordinaciju rada institucija.  

– Misija nastavlja pružati podršku ovoj mreži kroz aktivnosti na poboljšanju njihovog rada i izgradnje njihovih kapaciteta. Predstavnica OSCE-a za slobodu medija osigurat će širu regionalnu perspektivu i koordinaciju rada na jačanju medijskih sloboda – poručuju.

Iz OSCE napominju da, u partnerskom odnosu s Visokim sudskim i tužilačkim vijećem BiH (VSTV BiH) i pravosuđem, podržavaju provedbu Komunikacijske strategije VSTV-a BiH koja ima za cilj jačanje transparentnosti, komunikacije i javne odgovornosti u radu pravosuđa. Tako je tokom 2023. održan niz radionica koje su okupile predstavnike medija i pravosuđa i na kojima je promovirana ova strategija, te podržana diskusija predstavnika ovih profesija. Ove aktivnosti nastavit će, kako najavljuju, i u 2024. godini.

– Misija poziva na reviziju i, gdje je potrebno, reformu restriktivnih medijskih zakona, te na dekriminalizaciju klevete. Kako bi se relevantni zakoni i strategije efektivno proveli u praksi, OSCE zagovara i kontinuirano pruža mogućnosti za stručno usavršavanje i obuke novinara i novinarki, policijskih agencija i pravosuđa i to u saradnji s entitetskim centrima za edukaciju sudija i tužilaca i relevantnim policijskim akademijama – podvlače za Fenu iz ove organizacije.  

Također, rade i sa studentima pravnih fakulteta širom BiH kako bi promovirala medijsko pravo. Tokom 2023. pružili su podršku Trećoj godišnjoj školi medijskog prava, organizovanoj i akreditovanoj kao program Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, za studente prava svih javnih fakulteta u BiH.

(Vijesti.ba / FENA)

Možda vas zanima